Održane konferencije

• Međunarodna znanstvena konferencija 20. dani Mate Demarina
• Međunarodna znanstvena konferencija 19. dani Mate Demarina
• Međunarodni znanstveni skup 18. dani Mate Demarina
• Međunarodni znanstveni skup 16. dani Mate Demarina

Glavna tema ovogodišnje konferencije je

Tradicija i suvremenost u odgoju i obrazovanju – bezvremenski susret

Ovom temom nastojimo istražiti kako tradicija i suvremenost zajednički oblikuju odgojno-obrazovne prakse i vrijednosti.

U današnjem se društvu sve češće postavlja pitanje što uopće znači „tradicija“ i na koji način očuvati identitet, a da se pritom ne zaustavi razvoj. Istodobno, jednako je ključno razmotriti koliko i kako uvoditi suvremenost – kao odgovor na izazove koji tek dolaze. U odgoju i obrazovanju ti se koncepti ne promatraju u suprotnosti, nego u stalnom međuodnosu. Njihov bezvremenski susret oblikuje vrijednosti koje nadilaze generacijske i kulturne razlike te postaju temeljem za promišljeno oblikovanje budućnosti.

Pritom je važno naglasiti da pojam tradicije u odgojno-obrazovnome smislu ne označava tek naslijeđene običaje ili statične obrasce ponašanja, već dinamičan skup vrijednosti, znanja i praksi koji oblikuju istraživački identitet pojedinca i zajednice te stvaraju osjećaj kontinuiteta. Suvremenost, s druge strane, ne podrazumijeva isključivo tehnološke inovacije i društvene promjene, već i nove epistemološke paradigme, otvorenost prema pluralnosti perspektiva te stalno preispitivanje postojećih odgojno-obrazovnih modela. U tome se kontekstu govori o bezvremenskome susretu jer tradicija i suvremenost ne djeluju u vremenski odijeljenim sferama, već se neprestano nadopunjuju i izazivaju. Time se šalje jasna poruka: odgoj i obrazovanje nije samo instrument prijenosa znanja već i prostor argumentiranoga dijaloga između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Učitelji, odgojitelji i istraživači u tome procesu postaju ključni medijatori – čuvari identiteta, ali i inovatori koji osiguravaju da odgoj i obrazovanje ostanu relevantni u društvu koje se stalno mijenja.

Tradicija u odgoju i obrazovanju – utemeljena na vrijednostima poput odgovornosti, poštovanju i zajedništvu – ne može se svesti na puku nostalgiju ili statičnu baštinu. Ona je aktivni resurs, putokaz i korektiv u vremenu koje je obilježeno ubrzanim tehnološkim promjenama, umjetnom inteligencijom, novim oblicima društvene komunikacije i redefinicijom uloga učitelja i odgojitelja. Suvremenost pak donosi inovacije, pluralnost perspektiva, individualizirane pristupe i kritičko mišljenje, ali bez sidrišta u naslijeđenim pedagoškim iskustvima teško je procijeniti njihovu dugoročnu vrijednost. Upravo se na toj točki otvaraju ključna pitanja moralnih vrijednosti – kako u digitalnome dobu očuvati odgovornost, etičnost i međuljudsko povjerenje – te društvenih izazova poput rodne ravnopravnosti u obrazovanju, posebno u STEM području, gdje tradicija često još uvijek reproducira obrasce isključenosti. Jedan od temeljnih izazova današnjega društva jest i očuvanje prirode te promicanje održivosti. Tradicionalna povezanost čovjeka s prirodom, izražena kroz poštivanje ciklusa, skromnost i zajedništvo, može biti dragocjen izazov u vremenu kada suvremene tehnologije i globalni razvoj prijete ravnoteži ekosustava. Odgoj i obrazovanje tako postaju ključna mjesta na kojima se gradi svijest o odgovornome odnosu prema okolišu i razvija kultura održivosti.

Odgojno-obrazovni proces stoga mora ostati otvoren za preoblikovanje, ali istodobno ukorijenjen u provjerene odgojno-obrazovne postavke. Jedino je na taj način moguće uspostaviti dinamičnu ravnotežu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Riječ je o trajnome dijalogu: tradicija omogućuje promišljeno prihvaćanje inovacija, dok suvremenost provocira tradiciju na preispitivanje i obnovu njezine relevantnosti. To je ključni preduvjet za oblikovanje odgoja i obrazovanja koje ne samo da odgovara potrebama današnjeg društva već anticipira i one koje tek dolaze.

U tome smislu, izazov i odgovornost suvremenih pedagoga, istraživača i praktičara jest prepoznati tradiciju kao vitalni element u izgradnji budućnosti, a suvremenost kao priliku za njezinu reinterpretaciju. Upravo se u tome odnosu između čuvanja i preoblikovanja stvara prostor za istinsku inovaciju u odgoju i obrazovanju.

Stoga će konferencija obuhvatiti sljedeće podteme:

1. Interdisciplinarni pristup tradiciji i suvremenosti
2. Čuvari identiteta i most prema suvremenost
3. Tradicija i inovacija u odgojno-obrazovnom okruženju – od ploče do umjetne inteligencije
4. Moralne vrijednosti i suvremeni izazovi
5. Učitelj budućnosti – kako ostati vjeran pedagoškoj tradiciji
6. Izazovi i perspektive uloge odgojitelja
7. Skladateljska baština u muzikološkoj i izvedbenoj perspektivi
8. Rodna ravnopravnost u STEM području
9. Radionica za studente doktorskih studija: Istraživanja u području odgoja i obrazovanja

Službeni jezici konferencije su engleski i hrvatski jezik.

Konferencija će se održati uživo i virtualno.

Registracija sudionika i prijava sažetaka provodi se putem obrasca, dostupnog na mrežnoj stranici Konferencije. Pojedini autor može sudjelovati s najviše 2 (dva) rada.

Objava radova:

Izabrani izvorni znanstveni radovi, prema prosudbi recenzentskog odbora, bit će objavljeni u znanstvenom časopisu Revija za elementarno izobraževanje https://journals.um.si/index.php/education, indeksiran u bazama Scopus, DOAJ, ERIH PLUS, EBSCOhostweb, DKUM, dLib.si, UlrichsWeb, IBZ, COBISS.

Ostali prihvaćeni radovi bit će objavljeni u Zborniku radova konferencije, a prihvaćeni sažetci u digitalnoj Knjižici sažetaka konferencije.

Cjeloviti znanstveni rad potrebno je poslati na adresu fooz-mdemarin@unipu.hr te priložiti potvrdu o lekturi na engleskom jeziku. Prihvaćanjem kategoriziranog rada za objavu u časopisu ili zborniku, autor se obvezuje da isti rad neće biti objavljen na drugom mjestu.

Važni datumi

Organizacijski odbor:

prof. dr. sc. Ivana Paula Gortan-Carlin, izv. prof. dr. sc. Marina Diković, izv. prof. dr. sc. Sandra Kadum, doc. dr. sc. Irena Kiss, dr. sc. Branka Antunović

prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić, prof. dr. sc. Marko Badrić, izv. prof. dr. sc. mr. art. Tamara Jurkić Sviben, prof. dr. sc. Milena Ivanuš-Grmek, doc. dr. sc. Anita Gergorić

Programski odbor:

prof. dr. sc. Senad Bećirović (Austrija), prof. dr. sc. Iva Blažević (Hrvatska), prof. dr. sc. Irine Darchia (Gruzija), izv. prof. dr. sc. Nataša Dolenc (Slovenija), prof. dr. sc. Matjaž Duh (Slovenija), izv. prof. dr. sc. Martina Kolar Billege (Hrvatska), prof. dr. sc. Siniša Kušić (Hrvatska), izv. prof. dr. sc. Goran Lapat (Hrvatska), izv. prof. dr. sc. Lorena Lazarić (Hrvatska), izv. prof. dr. sc. Alena Letina (Hrvatska), izv. prof. dr. sc. Darko Lončarić (Hrvatska), prof. dr. sc. Vida Manfreda Kolar (Slovenija), prof. dr. sc. Sanja Maričić (Srbija), prof. dr. sc. Antonio Marzano (Italija), prof. dr. sc. Jasmina Milinković (Srbija), prof. dr. sc. Lejla Osmić (Bosna i Hercegovina), izv. prof. dr. sc. Vilko Petrić (Hrvatska), prof. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić (Hrvatska), prof. dr. sc. Sanela Rustempašić (Bosna i Hercegovina), izv. prof. dr. sc. Marina Semiz, (Srbija), prof. dr. sc. Biljana Sladoje Bošnjak (Bosna i Hercegovina), prof. dr. sc. Jelena Stamatović (Srbija), prof. dr. sc. Biljana Šćepanović (Crna Gora), prof. dr. sc. Medina Vantić-Tanjić (Bosna i Hercegovina), izv. prof. dr. sc. Vilmos Vass (Mađarska), izv. prof. dr. sc. Adrijana Višnjić Jevtić (Hrvatska)