Otvorenje 2. Međunarodne znanstvene konferencije "Jezik, prijevod i međukulturna komunikacija" / Predstavljanje knjige i časopisa

Skup su pozdravili uvaženi uzvanici i partneri. U ime Istarske županije obratio se pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, g. Vladimir Torbica, istaknuo je da je važnost „teme skupa koje su bitne za Istru, a to su njegovanje višejezičnosti i multikulturalnosti“. U ime rektorata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli obratio se prorektor za umjetnu inteligenciju, digitalizaciju i poduzetništvo, izvanredni profesor, doktor znanosti Valter Boljunčić koji je pozdravio skup, zahvalio sudionicima na dolasku i pohvalio organizatore.

U ime ureda za partnerstvo i projekte obratila se voditeljica ureda, dr. sc. Ivona Peternel koja je istaknula važnost i mogućnosti međunarodne suradnje i razvoja projekata s Pulskim sveučilištem.

U ime domaćina, Filozofskog fakulteta u Puli, obratio se prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, izv. prof. dr. sc. Marko Ljubešić koji je zaželio toplu dobrodošlicu sudionicima konferencije.

U daljnjm obraćanju nastupile su predstavnice partnerskih sveučilišta s kojima Pula njeguje suradnju već 8 godina. U ime Baltičke međunarodne akademije iz Rige, iz Latvije obratila se skupu prof. dr. sc. Emma Arhangelska, a izv. Prof. dr. sc. Andrea Grominova sa Sveučilišta Sv. Ćirila i Metoda iz Trnave, Slovačka koje su istaknula važnost i značaj dugogodišnje suradnje pulskog, rižškog i tranvskog sveučilišta kroz konferencije, projekte, knjige i toplu prijateljsku suradnju koja se iz godine u godinu produbljuje i osnažuje.

Predsjednica Organizacijskog odbora konferencije, dr. sc. Irena Mikulaco zahvalila je svima podršci i pomoći u organizaciji konferencije Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, Filozofskom fakultetu, parterskim sveučilištima: Baltičkoj međunarodnoj akademiji iz Rige u Latviji i Sveučilištu Svetih Ćirila i Metoda iz Trnave u Slovačkoj. Zahvalila se Hrvatskom društvu nastavnika ruskoga jezika i književnosti i medijima na medijskoj podršci te sponzorima: Istarskoj županiji, Turističkoj zajednici Grada Pule, Arheološkom muzeju Istre, Svijetu biljaka d.o.o. te istarskim vinarima (Vinarijama: Coronica, Dobravac, Kabola, Kalavojna, Kozlović, Matošević, Matošević, Old School Distillery, Pilato, Prodan).

Posebnu zahvalu uputila je svim autorima, izlagačima i svima koji su svojim znanjem, entuzijazmom i zalaganjem doprinijeli da konferencija bude uspješna.  

Na kraju se zahvalila obiteljima koje znanstvenicima daju podršku i vrijeme da se mogu baviti znanošću. 

Konferencija je uspješno provedena u hibridnom obliku (uživo i online), paralelno u dvije dvorane, u 16 sekcija s usmenim izlaganjima, bile su upriličene tri prezentacije knjiga i časopisa Tabula te su sudionici imali priliku za umrežavanje i druženje. Većina sudionika sudjelovala je uživo, okupila je 110 sudionika iz Europe, Australije, Kanade, SAD-a, Južne Amerike i Azije. Najviše je sudjelovalo europskih slavista iz Poljske, Slovačke, Bugarske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali sudionici su bili i iz Turske, Brazila, Irske, Italije te dosta sudionika s hrvatskih sveučilišta i iz hrvatskih gradova (Zagreb, Zadar, Varaždin, Split, Rijeka, Gospić, Bjelovar, Hvar...). 

Cilj konferencije bio je predstaviti teorijska i primijenjena istraživanja iz glavnih tematskih područjakonferencije, a to su jezik, prijevod, književnost i metodika učenja stranih jezika. Službeni jezici konferencije su svi slavenski jezici i engleski jezik. Izlaganja su bila na hrvatskom, ruskom, engleskom i ukrajinskom jeziku te je prije početka konferencije objavljena i Knjiga sažetaka u e-izdanju. Organizacijski odbor je dao priliku i studentima da izlažu svoje radove i istraživanja te da se uključe u rad konferencije.

Među sudionicima bili su dekani, urednici časopisa u bazi SCOPUS, profesori koji predaju na prestižnim svjetskim sveučilištima. Konferencija je protekla na visokom znanstvenom nivou, sudionici su ostvarili kontakte i potaknuta je daljnja međunarodna suradnja, razrada novih znanstvenih projekata i stvorena su nova prijateljstva, a Sveučilište Jurja Dobrile i Filozofski fakultet u Puli pokazali su se kao odlični domaćini.

Osim službenog dijela programa i rada u tematskim sekcijama za sudionike je bio organiziran i popratni kulturni program. Na kraju prvog dana konferencije za sudionike je bilo organizirano druženje i domjenak, a na kraju drugog dana konferencije zahvaljujući Turističkoj zajednici Grada Pule i Arheološkom muzeju, sudionici konferencije su posjetili Arenu i naučili o povijesti Pule i njezinim znamenitostima.

Trećega dana konferencije organizatori su organizirali za sudionike neformalno druženje na izletu po Istri. Oduševljeni sudionici uživali su u ljepotama Rovinja, u morskom krajoliku i unutrašnjoj, čarobnoj Istri punoj legendi i priča. Vidjeli su Hum, prošli Alejom glagoljaša i rasplesali se uz Fabrisa iz Plesne škole by Fabris u konobi „Doma“ te probali istarske delicije.

Svi sudionici dobili su potvrde o sudjelovanju, a znanstveni radovi primaju se  do prosinca za zbornik znanstvenih radova koji organizatori planiraju objaviti tijekom 2025. godine. Sudionici konferencije su izjavili da je konferencija bila „fantastična“, „inspirativna“, „najbolja u životu“ te da s nestrpljenjem čekaju iduću konferenciju koju organizatori planiraju za dvije godine, tj. u ljeto 2026.

Predstavljanja knjiga i časopisa Tabula

17. listopada u poslijepodnevnim satima organizirana su predstavljanja novih izdanja, knjiga i časopisa koja se dotiču teme konferencije i ujedno su to bila i plenarna izlaganja. Najprije je dr. sc. Natallia Kabiak iz Australije ( Melbournsko sveučilište, Melbourn) predstavila udžbenik Modern short films in the Russian-as-a-foreign-language classroom (based on the example of a textbook 'Learn Russian through Contemporary Short Film'). Nakon toga je bilo predstavljanje monografije o Imidžu i statusu prevoditelja u Hrvatskoj urednica izv. prof. dr. sc. Helge Begonja (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru) i dr. sc. Jane Kegalj (Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeka) 

Dr. sc. Irena Mikulaco s Filozofskog fakulteta u Puli predstavila je znanstvenu monografije Hrvatsko i rusko pravno nazivlje koju je upravo objavila.

Predstavljanje je moderirao izv. prof. dr. sc. Robert Blagoni koji je u uvodu predstavio autoricu i dao riječ recenzentima, profesorima dr. sc. Zauru Zavrumovu, Irini Fedotovoj i Nataliji Vidmarović koji su detaljno prikazali poglavlja i istaknuli važnost ove knjige, koja „nije samo napisana visoko znanstvenim stilom već je i zanimljiva za čitanje“, kako je istaknula prof. dr. sc. Natalija Vidmarović. Ova knjiga rezultat je institucijskoga projekta Jezik prava i poslovna komunikacija (ffpu-05-2021-3; https://www.croris.hr/projekti/projekt/7706). Knjiga je nastala kao rezultat dugogodišnjega prevoditeljskog i istraživačkog rada, posebice nailaženja na nedoumice u prevođenju pravnoga nazivlja, pronalaženju rješenja te sastavljanju vlastitih terminoloških baza hrvatskoga i ruskoga pravnoga nazivlja, a dijelom i kao rezultat istraživanja za potrebe doktorskoga rada Kontrastivna analiza hrvatskoga i ruskoga pravnog nazivlja. 

Znanstvena autorska monografija sastoji se od jedanaest poglavlja i predstavlja usporednu analizu hrvatsko-ruskoga pravnog nazivlja u interdisciplinarnome pristupu: jezikoslovnome i pravnome. Jezik prava proučava se na temelju znanstvenih izvora iz područja lingvistike i prava te pravnih tekstova. Funkcioniranje pravnoga nazivlja kao glavnog obilježja pravnoga stila promatra se u odnosu na dinamiku, razvoj i promjene u društvu, zajedno s promjenama u zakonodavstvu i jezičnoj politici, na primjeru ustavnoga, kaznenog, građanskog, trgovačkog i međunarodnog prava. Korpus je obrađen na temelju leksičko-semantičkih odnosa, upotrebljene su najsuvremenije metode bavljenja korpusom i terminološke metode upravljanja nazivljem. Kako ne postoje monografije koje obrađuju hrvatsko-rusko pravno nazivlje i prevoditeljsku praksu iz toga područja, ovo je istraživanje ujedno i prvo u tom području. Ova znanstvena monografija namijenjena je stručnjacima iz humanističkih i društvenih znanosti, prije svega filolozima, rusistima i slavistima (znanstvenicima, nastavnicima, studentima diplomskih i poslijediplomskih studija), terminolozima, prevoditeljima i pravnicima u Hrvatskoj i izvan nje. Knjiga je također namijenjena svima, koje zanima terminologija i pravno nazivlje. 

Izdavač je Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Autor naslovnice knjige je Gabriel Mikulaco, a prijelom je napravio Saša Stubičar. 

Tabula 21

Nakog toga, a na kraju prvog službenog dana konferencije bilo je predstavljanje novog broja znanstvenog časopisa Tabula Filozofskog fakulteta – Tabula 21 koji je uredila Irena Mikulaco, zajedno sa suurednicom Veronicom Razumovskom. 

Predstavljanje je moderirao teoretičar i povjesničar književnosti doc. dr. sc. Daniel Mikulaco. Tabula 21 predstavlja doprinos obilježavanja 200. godišnjice rođenja Fjodora Mihajloviča Dostojevskog (1821. – 1881.), jednog od najvećih pisaca svjetske književnosti. Simbolično je odabran broj 21 Tabule jer je 2021. godine na Filozofskom fakultetu u Puli proveden projekt „Dani Dostojevskog“ koji je uključio niz događanja koja su se odvijala od 1. listopada do 18. studenog 2021. godine. „Dani Dostojevskog“ okupili su ponajbolje Dostojeviste svjetska glasa i poštivatelje lika i djela F. M. Dostojevskog, organiziran je okrugli stol, prikazan je ruski film „Bijele noći“ u Gradskoj knjižnici u Puli, videopredavanja „Svojim glasom“, organizirana je interaktivna izložba u Gradskoj knjižnici „Obojimo Dostojevskog“ koja je zainteresirala i okupila sve generacije i širu publiku, a sve je bilo dobro popraćeno u medijima i na društvenim mrežama. Budući da su nakon okrugloga stola o Dostojevskom pristigli znanstveni radovi dobili jako dobre i pozitivne recenzije, uredništvo Tabule odlučilo je da se svi radovi prevedu na hrvatski jezik i tako najnovija istraživanja i saznanja o Dostojevskom podijele i s hrvatskom čitateljskom publikom.

Svoj doprinos dalo je devet autora koji su napisali osam radova: Jasmina Vojvović, Irina Puškarjeva, Galina Romanova, Kristina Rizajeva, Julija Voropajeva, Alexej Ovčarenko, Natalija Streljnjikova, Veronika Razumovskaja i Irena Mikulaco. Radovi su napisani na ruskom jeziku, specifičnost broja je da su svi prevedeni na hrvatski jezik. Prijevod prvog rada u Tabuli napravila je Jasmina Vojvodić, a ostalih sedam znanstvenih radova prevela je Irena Mikulaco. Svi radovi prošli su međunarodnu dvojnu, slijepu recenziju, ocijenjeni su kao znanstveni radovi. Nad recenzijama je radilo dvanaest recenzenata i tri lektorice, za ruski, hrvatski i engleski jezik jer je svaki rad potkrijepljen sažetcima na hrvatskom, ruskom i engleskom jeziku. Prisutnima se obratila preko ZOOM-a suurednica i autorica rada, prof. dr. sc. Veronica Razumovskaya na engleskome jeziku koje je istaknula kako „u kulturnom prostoru suvremenoga svijeta aktivno „žive“ i međusobno djeluju „jaki“ književni tekstovi, kao što su to djela F. M. Dostojevskog, koji s punim pravom imaju status nacionalnoga i svjetskoga kulturnog naslijeđa“.

Tabula je izašla u rekordnom roku, a o tome kako je protekla suradnja govorila je Lorena Bestulić ime izdavača Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koja i vodi izdavačku djelatnost. L. Bestulić se zahvalila glavnoj urednici Tabule, Klari Buršić-Matijašić te urednicama broja Tabule 21: „Želim se posebno zahvaliti Ireni Mikulaco koja je zaslužna za objavljivanje ovog broja i istaknuti da je bilo zadovoljstvo surađivati s njom jer je ovaj broj Tabule nastao s iznimnom lakoćom kao i sva njezina autorska djela“. Istaknula je da je u 5 godina Irena Mikulaco objavila 6 znanstvenih publikacija s međunarodnim recenzijama (uredila je 2 knjige, 2 zbornika radova, časopis Tabulu 21 i svoju znanstvenu monografiju). Nakon toga se obratila i jedna od urednica, autorica i prevoditeljica broja, Irena Mikulaco i ispričala kako je protekao rad na časopisu, istaknula je važnost timskoga rada i komunikacije te ispričala anegdotu kako je nastao rad „Poetika broja „četiri” u romanima F. M. Dostojevskog“. Zahvalila je svim autorima na doprinosu obilježavanja 200. godišnjice rođenja Dostojevskog, suurednici, recenzentima i lektoricama (Nataliji Vidmarović za ruski, Kingi Kowalevskoj za engleski jezik i Matei Glavinić za hrvatski jezik) na znanju, trudu i vremenu, te Slavenu Legoviću na grafičkoj opremi Tabule. Posebno se zahvalila na podršci glavnoj urednici časopisa Filozofskog fakulteta u Puli –Tabula, prof. dr. sc. Klari Buršić-Matijašić, izdavaču – Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, Loreni Bestulić, Filozofskom fakultetu u Puli i uredništvu Tabule.

Tabula ima tiskano izdanje, ali i e-izdanje, podignuta je na Hrčak i u otvorenom je pristupu. 

Irena Mikulaco je istaknula da su „časopis i knjiga proizvodi velikoga rada: od kada se krene i do samog ostvarenja je dug put i traži jako puno rada, kreativnosti, ali i komunikacije s puno različitih ljudi. Svi s kojima sam surađivala na knjizi ili na Tabuli bili su izuzetno susretljivi, brzi i efikasni, pa smo zato uspjeli ostvariti ova dva velika projekta (knjigu i časopis) u istoj godini. Želja mi je da je znanje dostupno svima i u otvorenom pristupu, zato smo donijeli odluku da i monografija i časopis budu u otvorenom pristupu.“ Na kraju predstavljanja I. Mikulaco pročitala je dio iz Predgovora Tabule: „F. M. Dostojevski je u romanu Idiot (III. dijelu, V. glavi) napisao: Ljepota će spasiti svijet!Umjetnost, estetika i duhovna ljepota imaju moć unaprijediti i transformirati svijet, doprinijeti miru i harmoniji među ljudima. Nadamo se da će ova optimistična misao Dostojevskog o snazi umjetnosti i duhovne ljepote doprinijeti harmoniji, miru i općem dobru.“.

Na predstavljanjima knjiga bili su nazočni prorektorica za akademska pitanja, upise i potporu studentima prof. dr. sc. Mirjana Radetić-Pajić, sveučilišni  profesori, sudionici konferencije, studenti i prijatelji.